Adresa: Mirijevski bulevar 3
11000 Beograd, Srbija
Telefon: +381(11)3315-000
Email: office@ergowbs.com
Najčešći karcinomi u svetu su rak dojke, pluća, debelog creva i prostate
17.07.2024.
Nazad
straživači iz Johns Hopkins Kimmel centra za rak i njegovog Ludvig centra, zajedno sa laboratorijom Lustgarten i Bloomberg-Kimmel institutom za imunoterapiju raka, dizajnirali su novi tip ćelije nazvan kostimulativni sintetički receptor T-ćelija i receptor antigena (Co-STAR), koji je pokazao potencijal u lečenju raka.
U studiji objavljenoj u Science Translational Medicine, istraživači su testirali Co-STAR protiv ljudskih ćelija raka koje rastu u epruvetama i kod miševa.
Istraživači su kombinovali genetske komponente četiri tipa ćelija koje telo koristi za odbranu od ‘’napadača’’ da bi proizvelo T-ćelijske receptore iz T ćelija, antitela iz B ćelija, MyD88 iz monocita i CD40 iz dendritičkih i drugih ćelija da bi proizvela Co-STAR ćelije.
„Naš cilj je bio da kombinujemo neke od prednosti CAR formata sa onima prirodnog T-ćelijskog receptora na T ćelijama, dopunjenim dodatnim pojačivačima signala, kako bi se mogli efikasnije boriti protiv raka“, rekao je vodeći autor studije, Brajan Mog, specijalizant interne medicine.
Nakon više krugova inženjeringa i testiranja njihovih receptora u modelnim ćelijskim linijama raka u epruvetama i kasnije u mišjim modelima raka, tim je razvio konačne Co-STAR T ćelije, koje su bile u stanju da kontinuirano ubijaju ljudske ćelije raka u epruvetama.
U modelima miševa, Co-STARS je uspešno izazvao snažnu i dugotrajnu proliferaciju T ćelija kako bi izazvao remisiju i često izlečio ljudske ćelije raka koje rastu kod miševa.
U 2020. godini, procenjeno je da je širom sveta bilo više od 18 miliona novih slučajeva raka, prema Cancer Research UK, a četiri najrasprostranjenija u svetu su karcinom dojke, pluća, debelog creva i prostate.
U studiji objavljenoj u Science Translational Medicine, istraživači su testirali Co-STAR protiv ljudskih ćelija raka koje rastu u epruvetama i kod miševa.
Istraživači su kombinovali genetske komponente četiri tipa ćelija koje telo koristi za odbranu od ‘’napadača’’ da bi proizvelo T-ćelijske receptore iz T ćelija, antitela iz B ćelija, MyD88 iz monocita i CD40 iz dendritičkih i drugih ćelija da bi proizvela Co-STAR ćelije.
„Naš cilj je bio da kombinujemo neke od prednosti CAR formata sa onima prirodnog T-ćelijskog receptora na T ćelijama, dopunjenim dodatnim pojačivačima signala, kako bi se mogli efikasnije boriti protiv raka“, rekao je vodeći autor studije, Brajan Mog, specijalizant interne medicine.
Nakon više krugova inženjeringa i testiranja njihovih receptora u modelnim ćelijskim linijama raka u epruvetama i kasnije u mišjim modelima raka, tim je razvio konačne Co-STAR T ćelije, koje su bile u stanju da kontinuirano ubijaju ljudske ćelije raka u epruvetama.
U modelima miševa, Co-STARS je uspešno izazvao snažnu i dugotrajnu proliferaciju T ćelija kako bi izazvao remisiju i često izlečio ljudske ćelije raka koje rastu kod miševa.
U 2020. godini, procenjeno je da je širom sveta bilo više od 18 miliona novih slučajeva raka, prema Cancer Research UK, a četiri najrasprostranjenija u svetu su karcinom dojke, pluća, debelog creva i prostate.